Više od 60 posto energije možemo imati iz Sunca

Foto: zgradonačelnik.hr

Predstavljen je poseban priručnik za djelatnike gradskih uprava - (O)SUNČANI KROVOVI HRVATSKIH GRADOVA. U organizaciji Udruge gradova, ZGRADOnačelnik.hr-a i Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj u srijedu je u Kući Europe, u prepunoj dvorani, predstavljen ovaj priručnik.

- Ovakav projekt, priručnik, to je ono što mi u Hrvatskoj moramo poticati. Često nam se događaju loša iskustva, da izmišljamo toplu vodu, a to ne trebamo. Netko je negdje nešto već odradio i to moramo iskoristiti. Naša iskustva u Karlovcu mogu se rasprostraniti u Hrvatskoj. Spremni smo učiti i poticati jedni druge na ove projekte - poručio je Damir Mandić, član Predsjedništva Udruge gradova i gradonačelnik Grada Karlovca

Vrtići, škole, kazališta, knjižnice, sportske dvorane, zgrade komunalnih tvrtki, domovi zdravlja, zgrade gradskih uprava... Sve su to objekti kojima je vlasnik neki grad (jedinica lokalne samouprave). S obzirom na to da Hrvatska, kao i sve članice Europske unije, ima obvezu dekarbonizirati svoje zgrade, implementacija obnovljivih izvora energije ključan je korak ka tome.

- Danas živimo izazov koji prelazi sve naše granice, a zajednički je za cijeli svijet - klimatske promjene. Cilj je EU-a biti klimatski neutralan do 2050. godine, a prvi cilj je za 55 posto smanjiti emisije CO2 do 2035. godine - rekla je Andrea Čović Vidović, vršiteljica dužnosti voditeljice Predstavništva Europske komisije u Zagrebu. Istaknula je kako je solarna energija ključna za postizanje ciljeva dekarbonizacije.

Sunce - temelj stabilnosti

- Više od 60 posto energije možemo imati iz Sunca. Jedna od prednosti obnovljivih izvora energije je dugoročno smanjenje troškova energije. Od 2021. do 2023. ušteđeno je 100 milijardi eura upravo zbog solarne energije. Solarna energija je najdostupnija kućanstvima i štiti ih od poremećaja. Jedna od ključnih strategija EU-a su solarni krovovi - naglasila je Čović Vidović.

Podaci pokazuju da zgrade troše više od 40 posto ukupne energije i proizvode 36 posto emisija CO2. Stoga je ključno dekarbonizirati zgrade. Zgrade javne namjene (bilo u državnom, regionalnom ili lokalnom vlasništvu i korištenju) jedna su od ključnih poluga za promjene. Naime, s obzirom na to da je postizanje energetske učinkovitosti zahtjevan i skup proces, građani koji su suvlasnici u višestambenim zgradama nemaju dovoljno znanja ni novca za takve postupke.

- Obnovljiva energija i pozitivni primjeri su važni - od rata u Ukrajini, rata u Izraelu, teroristički napadi. Lokalna proizvodnja energije nije postala samo pitanje održivosti, nego i energetske neovisnosti svake države. Globalni lanci opskrbe fosilnih goriva sve su rizičniji, stoga je obnovljiva energija temelj stabilnosti - poručio je Holger Haibach, direktor Zaklade Konrad Adenauer za Hrvatsku i Sloveniju.

Javni sektor mora biti primjer "energetske revolucije" i pokazati kako se nešto može i mora napraviti i koji su benefiti toga. Kako bi procedura ugradnje sunčane elektrane na krov takvih objekata bila što jednostavnije objašnjena, platforma ZGRADOnačelnik.hr je u suradnji s Udrugom gradova i brojnim stručnim partnerima kreirala poseban PRIRUČNIK - (O)SUNČANI KROVOVI HRVATSKIH GRADOVA - priručnik za djelatnike gradskih uprava.

Priručnik je nastao u koautorstvu s Regionalnim energetsko-klimatskom agencijom Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), Zelenom energetskom zadrugom (ZEZ) i u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj i Zakladom Konrad Adenauer. A nastao je višemjesečnim istraživanjem, pisanjem, redigiranjem, recenziranjem, "peglanjem" stručne tematike kako bi svi djelatnici gradskih uprava, bilo da rade u upravnim odjelima za financije, graditeljstvo, gospodarstvo ili u odjelima za komunalne poslove te imovinu, dobili točnu, provjerenu i stručnu informaciju o načinima i modelima ugradnje sunčane elektrane na krov objekta u vlasništvu grada.

- Naša iskustva, iz prakse, pokazuju da su ključni problemi - zagubljena projektna dokumentacija (nacrti), nepoznate zakupljene snage priključaka na elektroenergetsku mrežu i neriješeni pravno-imovinski odnosi - vlasništvo i legalnost. No stvari se polako mijenjaju i idu na bolje - kazao je Velimir Šegon, zamjenik ravnatelja Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA).

Priručnik ima čak 64 stranice, a posebno su istaknuti pozitivni primjeri hrvatskih gradova koji su na svoje objekte ugradili sunčanu elektranu. Svi stručni suradnici priručnika okupili su se na jednome mjestu te prezentacijama i raspravom podigli sadržaj ovog jedinstvenog priručnika na višu razinu. Na predstavljanju su brojni stručnjaci govorili o prednostima, izazovima i rješenjima solarizacije krovova hrvatskih gradova.

Gradovi budućnosti

U europskim urbanim područjima živi više od dvije trećine stanovništva EU-a koji troše 80 posto energije. Gradovi - glavni izvor problema, ali i ključna rješenja za današnje ekonomske, klimatske i društvene izazove.

- Važan element u ovoj priči dekarbonizacije na koji se može utjecati je energetska obnova zgrada. Malim promjenama u ponašanju možemo uštedjeti energiju. Povećanje cilja uštede energije je s devet posto na 13 posto do 2030. Moramo nastaviti sa zelenom tranzicijom, a solarni krovovi se itekako uklapaju u priču. U Hrvatskoj su jako slabo iskorišteni - kazala je Judita Cuculić Župa, viša ekonomska savjetnica, Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj.

Naglasila je da je obnova je ključna za smanjenje potrošnje energije zgrada, smanjenje emisija i smanjenje troškova električne energije.

- Čak 75 posto zgrada u EU ima nisku energetsku učinkovitost, 85 posto ih je izgrađeno prije 2000. godine. A bitno upozoriti je da će 85 posto današnjih zgrada postojati i 2050. godine. Zato je bitna obnova - zaključila je Cuculić Župa.

Na predstavljanju su Mario Rajn, gradonačelnik Grada Križevaca i Mislav Kirac, upravitelj energetske zadruge ZEZ Sunce predstavili uspješne projekte koje rade u Križevcima.

- Građani moraju biti prvi i najvažniji, no oni su specifični. Razina svijesti i znanja ovdje (u dvorani, op.ur.) je potpuno drugačija od onoga na terenu. Treba ih njegovati i educirati - rekao je Rajn.

Kirac je istaknuo da je pitanje kojom brzinom i na koji način će se prijelaz na OIE dogoditi.

- Važan je način. To je prepoznala i EK. Energetske zajednice - način organiziranja građana koji provode aktivnosti u energetici, a djeluju na temelju otvorenog i demokratskog sudjelovanja i upravljanja. Uskoro ćemo realizirati solarnu elektranu na komunalnoj zgradi u Križevcima. Otvorit ćemo javni poziv za sve građane koji žele sudjelovati. Važna je briga za lokalnu zajednicu, pravo prvokupa za Križevčane, pa onda nacionalno. Ta će elektrana biti priprema za dijeljenje energije članovima - kazao je Kirac.

Na panel raspravi o ulozi gradova u dekarbonizaciji raspravljali su Julije Domac, izaslanik gradonačelnika grada Zagreba i ravnatelj Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), Damir Mandić, gradonačelnik Grada Karlovca, Darko Kasap, pročelnik UO za prostorno uređenje i graditeljstvo Grada Zadra, Jasmin Mekanović, voditelj projekata obnovljivih izvora energije u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) te Srećko Tamburović, stariji istraživač, Odjel za obnovljive izvore energije, klimu i zaštitu okoliša Energetskog instituta Hrvoje Požar (EIHP).

- Tema solara u Karlovcu je nešto uobičajeno. Naravno, tu dolazimo do toga tko će to platiti i tko će to sufinancirati. Treba demistificirati procedure, za što je super ovaj priručnik. Grad/institucija mora biti taj koji pomaže, od kojih kreće svijest. Da nije Europske unije ne bi bilo ni ove priče - istaknuo je Mandić.

- Zadar je napravio sve preduvjete za energetsku tranziciju, ali postoje veliki problemi kao što su imovinsko pravni odnosi, HEP-ODS i čitav niz zgrada na kojima je nemoguće provesti energetsku obnovu, a kamoli postaviti sunčane elektrane. Dalmacija, Zadar, 256 sunčanih dana u godini, a zadarska bolnica je prva koja je pustila u pogon solarnu energanu u funkciju. Sve projekte koje pripremamo dimenzioniramo ih s vlastitim budžetima, a bitno nam je što prije postići isplativost - objasnio je Kasap.

- Godinama se u Zagrebu nisu pripremali projekti, trebalo je onda riješiti tehničku dokumentaciju, imovinsko-pravne odnose, grad Zagreb ima investicijski plan i sada priča radi sama za sebe. Do srpnja 2023. je 27 elektrana pušteno u trajni pogon, bit će ih uskoro 35. U jednoj godini ih je napravljeno puno, ali jasno je da se prije nije radilo. Potencijal grada Zagreba je ogroman - naglasio je Julije Domac.

Na pitanje "tko će to platiti", Mekanović iz FZOEU-a je kazao kako se nastavlja model sufinanciranja prateći sve što se događa na tržištu.

- Sufinanciranja, odnosno javni pozivi za javnu upravu kreću u drugoj polovici godine - naglasio je Mekanović.

- Uvijek može brže i bolje, ali pitanje do koje granice i do koje granice nam je potrebno. Problem financiranja je velik i svi čekamo poticaje i stvaramo gužvu u jednome trenutku. Jedno od rješenja je postizanje kontinuiranog modela sufinanciranja. Problem je i s nedostatkom brojila, brojem ljudi koji to mogu odraditi… Za sve tehničke probleme struka ima rješenje, a trenutno su veći problem administracija i financije od tehničkih problema - zaključio je Tamburović.

Ovim putem ekipa ZGRADOnačelnik.hr.a zahvaljuje svima koji su radili na stvaranju priručnika, koji su podržali ovaj projekt i koji su došli na predstavljanje ovoga priručnika. Zahuktali smo priču i nastavljamo dalje. Vidimo se jako brzo s novim projektima.

Back

To comment, you have to sign-in!