Održana 4. radionica Potresni rizik gradske četvrti Trešnjevka – sjever

Foto: pr

U srijedu, 18. listopada, održana je 4. radionica “Potresni rizik Gradske četvrti Trešnjevka – sjever” u sklopu EU projekta “Multisenzorsko zračno snimanje Republike Hrvatske za potrebe procjene smanjenja rizika od katastrofa – dio b) Potresni rizik Grada Zagreba”, kao dio aktivnosti koje se provode u sklopu EU projekta “Multisenzorsko zračno snimanje Republike Hrvatske za potrebe procjene smanjenja rizika od katastrofa – Potresni rizik Grada Zagreba”. Na radionici su predstavljene baza podataka o građevinama, gruba procjena oštetljivosti zgrada, kao i sama procjena potresnog rizika za Gradsku četvrt Trešnjevka – sjever prikazana na nivou gradske četvrti i mjesnih odbora. Do završetka projekta, na ovaj način će se obraditi potresni rizik za sve gradske četvrti.

"Početkom 2008., pristupili smo prvoj procjeni potresnog rizika s ozbiljnim razmatranjem potresa. U to vrijeme, imali smo samo dva seizmografa, no odlučili smo da je nužno razumjeti dublje što radimo kako bismo osigurali sigurnost Zagreba. Nakon što se u LAquili, 6. travnja 2009., desio potres snage 6.3 stupnja po Richteru, koji smo od tog trenutka percipirali kao svojevrsni model za ono što bi moglo pogoditi Zagreb, nabavili četiri nova uređaja, osnivajući tako zagrebačku mrežu seizmografa. Nakon toga, prošli smo kroz devet faza studija za saniranje posljedica potresa, što je bila prethodnica za Projekt potresnog rizika grada Zagreba. Naš cilj je omogućiti brzu i učinkovitu reakciju u slučaju potresa. Želimo da svi zajedno budemo spremni za brze akcije, a trenutno radimo intenzivno na izradi elaborata koji će nam pomoći u definiranju potresnog hazarda. Dosad smo pregledali i evidentirali 270 tisuća zgrada od ukupno 320 tisuća u našem projektu. Sažetak rezultata bit će dostupan u tiskanom obliku, dok ćete na našim web stranicama moći pronaći sve detaljne informacije. Paralelno s tim, radimo na proračunu potresnog rizika po sektorima i neprestano transferiramo znanje kroz sve faze projekta", poručila je Kristina Martinović, univ. spec. admin. chris., voditeljica projekta.

Tom prilikom prikazani su svi podaci prikupljeni tijekom projekta za Gradsku četvrt Trešnjevka – sjever. Prema Popisu stanovništva iz 2021., Trešnjevka – sjever broji više od 52.800 stanovnika raspoređenih na gotovo 6 km². Prema tome, više od 8800 stanovnika živi na jednom kilometru kvadratnom, a jedina četvrt gušće naseljena je Donji grad. Osim guste naseljenosti, još je jedna specifičnost ove gradske četvrti visoka izgrađenost – ukupno imamo 18.400 građevina od oko 8600 stambenih zgrada. Trešnjevka – sjever je i gradska četvrt raznolike arhitekture: kombinacija stare (stihijske) gradnje, većinom prizemnica, i novogradnje, većih i višekatnih stambenih zgrada. O bazi podataka i procjeni oštetljivosti zgrada Gradske četvrti Trešnjevka – sjever govorili su Nika Rakas i Ivan Kosalec, a procjenu potresnog rizika za Trešnjevku – sjever prezentirala je izv. prof. dr. sc. Marta Šavor Novak. Radionica je završena zaključnim razmatranjima izv. prof. dr. sc. Josipa Atalića.

"Okupili smo izvanredan tim stručnjaka iz različitih institucija i terena, a podrška Grada Zagreba bila je neizmjerno dragocjena. Naš zajednički fokus bio je posvećen važnoj temi koja nas sve duboko pogađa. Prikupljanje ovih podataka bilo je izazovno, no baza koju smo stvorili predstavlja naš dragocjen doprinos budućnosti. Pilot projektovi ovog kalibra su rijetki, i s ponosom možemo reći da će je ovaj projekt na kojem smo radili pravili "gamechanger"", poručio je izv. prof. dr. sc. Josip Atalić.

Cilj projekta “Potresni rizik Grada Zagreba” je znanstveno utvrditi rizik od potresa u Zagrebu za ljude i zgrade te ga kvantificirati, a centralni dio projekta jest stvaranje baze podataka o zgradama u Zagrebu koji će omogućiti analize te posljedično donošenje odluka, strateška promišljanja i organizacijske procese. Isto tako, projekt će osigurati podatke za pripremu učinkovitog odgovora u hitnoj situaciji neposredno nakon potresa te omogućiti pripremu mjera za brzi oporavak potresom pogođene zajednice i donošenje primjerenih gospodarskih, društvenih i političkih odluka.

Sve aktualnosti o projektu dostupne su na internetskoj stranici: https://potresnirizik.zagreb.hr/.

Podsjećamo, postupak popisa zgrada građanima je omogućen putem e-upisa ili “uploada” podataka na stranici https://potresnirizik.zagreb.hr/, a inženjeri popisuju građevine pregledima arhivske građe, preklapanjem postojećih baza podataka te pregledima na terenu, pri čemu se neće pregledavati svaka stambena jedinica, nego zgrada u cjelini (prvenstveno konstrukcijska svojstva).

Više o projektu “Potresni rizik Grada Zagreba” nalazi se na poveznici:

https://potresnirizik.zagreb.hr/.

11. svibnja 2020. potpisan je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt “Multisenzorsko zračno snimanje Republike Hrvatske za potrebe procjene smanjenja rizika od katastrofa”, koji se provodi u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija za razdoblje 2014. – 2020. Vrijednost projekta iznosi 17,923.664,61 euro, od čega je 85 % sufinancirano bespovratnim sredstvima Europske unije (OP Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.). Udio Grada Zagreba u projektu iznosi 4,101.296,04 eura, od čega EU sufinancira iznos od 3,486.101,67 eura, a preostali dio od 615.194,37 eura Grad Zagreb iz vlastitih sredstava. Nositelj projekta je Državna geodetska uprava, dok uz Grad Zagreb kao partner na projektu sudjeluje i Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a Hrvatske vode sufinanciraju projekt. Ovo je jedini projekt u Republici Hrvatskoj koji obrađuje potresni rizik i financira se iz fondova EU.

Projekt se sastoji od dva dijela:

a) Multisenzorsko zračno snimanje Republike Hrvatske

b) Potresni rizik Grada Zagreba.

U dijelu projekta “Potresni rizik Grada Zagreba” suradnjom s partnerima, što je moguće točnije, utvrdit će se potresni rizik radi sagledavanja potencijalne opasnosti (ugroze) za ljudske živote i građevine. Rizik za građevine iskazat će se u skupinama po namjeni i važnosti, npr. za stambene, poslovne i javne građevine, za kulturnu baštinu i infrastrukturu, a za ljude s obzirom na rizik gubitka života, ranjavanja i stambenog zbrinjavanja. Nadalje, osigurat će podatke za pripremu učinkovitog odgovora u hitnoj situaciji neposredno nakon potresa vezanog za stanovništvo, građevine, infrastrukturu i drugu imovinu te omogućiti pripremu mjera za brzi oporavak potresom pogođene zajednice i donošenje primjerenih gospodarskih, društvenih i političkih odluka.

Aktivnosti: Od Grada Zagreba očekuje se da u razdoblju od 36 mjeseci odradi projektom određene aktivnosti:

● definira potresni hazard za Grad Zagreb

● izradi metodologiju za procjenu potresnog rizika za Grad Zagreb, a koja je primjenjiva na sve velike gradove u Hrvatskoj

● izradi bazu podataka o građevinama i stanovništvu

● izradi procjenu potresnog rizika za Grad Zagreb

● organizira savjetovanja i stručne konferencije.

Posebni ciljevi:

● osigurati podatke hitnim službama i civilnoj zaštiti za pripremu učinkovitog odgovora neposredno nakon potresa, ali i u svakodnevnim zadaćama

● osigurati podatke o oštećenim zgradama i infrastrukturi

● dokumentirati bazu ekonomski prihvatljive obnove postojećih građevina i gradnje novih sigurnih građevina

● omogućiti pripremu mjera za brzi oporavak potresom pogođene zajednice.

Back

To comment, you have to sign-in!