Nedostaju pravilnici za sufinanciranje energetskih pregleda

Foto:

Bez pravilnika Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost poduzetnicima nakon 5. prosinca 2015 neće moći osigurati sredstva za energetske preglede

Suočena s problemima mogućeg globalnog zatopljenja Europska unija svojim je direktivama uspostavila odnose kojima se njene članice trebaju usredotočiti na smanjenje potrošnje energije kroz njezino učinkovito korištenje. Članice EU dobile su zadaće implementiranja EU direktive o energetskoj učinkovitosti u svoja zakonodavstva uz obveze koje je potrebno na vrijeme i mjerljivim pokazateljima ispuniti.

„Hrvatska je zadovoljila jedan dio zahtjeva i u primjenu je stavila Zakon o energetskoj učinkovitosti još krajem prošle godine. Međutim, za provedbu regulative nužni su i pravilnici kojima se pobliže definiraju konkretne aktivnosti, a kako još uvijek nisu pripremljeni, EU je krajem travnja upozorila niz članica na potrebu ispunjavanja svojih obveza, a među njima i Hrvatsku“, objasnio je Krešimir Štih iz Sektora za industriju HGK.

Hrvatska još uvijek nije prenijele sve odrednice nove direktive, a ozbiljna zadaća koju treba provesti je i obveza provedbe energetskih pregleda za ciljana poduzeća. Naime, EU nalaže da do 5. prosinca 2015. godine sva velika poduzeća, prema propisanim kriterijima veličine tvrtke, moraju provesti energetski pregled, a države članice dužne su u svoje zakonodavstvo prenijeti ovaj zahtjev tako da bude primjenljiv i sukladan postojećoj regulativi. Kako u Europi već postoji sustav upravljanja energijom i kako se ne bi dodatno teretilo europske poduzetnike, EU dozvoljava primjenu takvih sustava. Jedan od mogućih primjera je sustav upravljanja energijom ISO 50001, no on je još uvijek vrlo slabo zastupljen jer je poprilično zahtjevan.

Poduzetnik koji obvezu želi ispuniti tako još uvijek ne zna odgovor na tri ključna pitanja. Spada li njegovo poduzeće u skupinu obveznika, što sve uključuje energetski pregled te koga se može angažirati za provedbu energetskih pregleda? Zakon o energetskoj učinkovitosti propisuje da su velika poduzeća trgovačka društva koja ispunjavaju barem dva uvjeta, ukupnu aktivu od najmanje 130 milijuna kuna i godišnji prihod od najmanje 260 milijuna kuna s prosječno najmanje 250 radnika tijekom poslovne godine. No, upravo je u toj definiciji velikog poduzeća Eurochambres pronašao jednu od primjedbi izrečenu i Hrvatskoj i Sloveniji. Naime, europska velika poduzeća po definiciji su malo „veća“ od onih definiranih hrvatskim Zakonom o energetskoj učinkovitosti. Prema statistici, očekuje se da će ovaj propisani kriterij u RH ispuniti više od 400 poduzeća. Također, zakonom se traži i čuvanje dokumentacije o energetskim pregledima deset godina, dok je obveza ponavljanja energetskog pregleda četiri godine pa se postavlja pitanje čemu toliko dugo čuvati stare rezultate pregleda kad u traženom razdoblju mogu postojati čak tri energetska pregleda.

Odgovore na pitanja što sve uključuje energetski pregled i koga se može angažirati za provedbu energetskih pregleda nije moguće dati jer nedostaju dva pravilnika koja bi na njih trebala odgovoriti. Stoga su zadani datumi vrlo upitni jer se donošenjem pravilnika tek pokreću procedure za čije je provođenje pak potrebno određeno vrijeme.

„HGK će u suradnji s nadležnim institucijama nastojati pomoći svojim članicama, osobito potencijalnim obveznicima kako bi što spremnije ušli u procedure. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u određenom iznosu osigurava sredstva za energetske preglede pa se u suradnji s Fondom planira informiranje članica. Također, fond ovakve aktivnosti može sufinancirati do nastupa zakonske obveze, a to znači da se program zatvara 5. prosinca pa sljedećih godina takvi poticaji nisu izgledni“, upozorava Štih.

Stoga je od posebnog značaja pravovremeno donijeti podzakonsku regulativu kako bi navedeni pregledi mogli početi prije 5. prosinca, čime se može steći pravo na sredstva Fonda, a na njihovim internetskim stranicama pravila natječaja već su objavljena.

Štih je također objasnio kako potencijalnom korisniku koji već sad želi provesti energetski pregled ostaje otvoreno pitanje hoće li u konačnici pravna ili fizička osoba koja bi provela energetski pregled u poduzeću imati certifikat čime bi, sukladno Zakonu o energetskoj učinkovitosti, takav pregled bio priznat. Pojedina su poduzeća već provela energetske preglede svojih građevina sukladno postojećoj regulativi, a hoće li se ti pregledi priznavati, makar u prvom razdoblju, moći će se zaključiti tek nakon što Pravilnik propiše procedure.

Natrag

Za komentiranje morate biti prijavljeni!