Izdvajanja za obranu premašit će 3 posto BDP-a država članica EU do 2040. godine

Foto: Deloitte

Prema Deloitteovom izvješću „Budućnost obrane 2040.: Četiri scenarija buduće europske sigurnosne arhitekture“, izdvajanja za obranu država članica Europske unije mogla bi dosegnuti najmanje 3 % njihovog bruto domaćeg proizvoda do 2040. godine.

Takav rast očekuje se u kontekstu sve izraženijih sigurnosnih izazova koji zahtijevaju veće proračunske napore. Prema najnovijim podacima Europske obrambene agencije, proračuni za obranu država članica EU u 2025. godini dosegnuli su 2,1 % BDP-a, odnosno oko 381 milijardu eura.

Uz povećanje izdvajanja za obranu, izvješće ukazuje i na još jedan važan trend – krizu vojnog kadra, uzrokovanu demografskim kretanjima. Profesionalne oružane snage već se suočavaju s izazovima u dostizanju potrebnog broja pripadnika, što će zahtijevati preispitivanje cjelokupnog operativnog modela njihova funkcioniranja.

Automatizacija i umjetna inteligencija također su među ključnim trendovima istaknutima u izvješću. Očekuje se da će umjetna inteligencija imati središnju ulogu u unaprjeđenju operativne učinkovitosti obrambenih snaga, dok automatizacija može značajno povećati brzinu i učinkovitost njihova djelovanja. Ipak, lideri u ovom sektoru pažljivo procjenjuju koristi integracije tih tehnologija u odnosu na etičke implikacije i rizike povezane s oslanjanjem na vanjske dobavljače tehnologije.

Izvješće također ističe da svemir postaje novo područje strateškog nadmetanja. Sateliti već imaju ključnu ulogu u komunikaciji i identifikaciji ciljeva, zbog čega su europske oružane snage, bez razvoja vlastitih svemirskih kapaciteta, izložene značajnim ranjivostima u suvremenim sukobima.

Posebna pozornost posvećena je i kritičnim lancima opskrbe, koji sve više postaju pitanje nacionalne sigurnosti. To je posebno izraženo u slučaju poluvodiča, rijetkih metala i minerala, osobito kada su izvori opskrbe koncentrirani u regijama koje mogu postati nestabilne ili neprijateljski nastrojene.

Još jedan trend koji izvješće prepoznaje jest potreba za većom odgovornošću društva u području nacionalne obrane – od osobne digitalne sigurnosti do korištenja kritičkog razmišljanja u aktivnoj borbi protiv dezinformacija.

„Aktualni geopolitički kontekst i značajne neizvjesnosti, koje se više ne manifestiraju samo kratkoročno, stvorili su potrebu za pronalaženjem rješenja koja mogu odgovoriti na dugoročne potrebe država u pogledu sigurnosti i otpornosti. Prijelaz na infrastrukturu dvojne namjene – vojne i civilne – ističe se kao jedno od takvih rješenja i predstavlja strateški smjer na europskoj razini, s višestrukim koristima za vlade, građane i poslovne subjekte. Tvrtke koje ovu promjenu ne promatraju samo kao nužnu prilagodbu, već i kao priliku, koje se usklade s novim standardima i uspješno integriraju u strateške lance vrijednosti, mogu pristupiti značajnim izvorima financiranja za velike projekte i ostvariti održive konkurentske prednosti, uz značajan utjecaj na gospodarstvo. Izvješće nudi i konkretne smjernice u tom pogledu“, izjavila je Helena Schmidt, direktorica Deloittea i partnerica u Odjelu poreza.

Izvješće razmatra četiri moguća scenarija za 2040. godinu, uzimajući u obzir različite razine europske integracije u odnosu na nacionalni suverenitet, kao i različite vrste sukoba – od konvencionalnih do novih oblika prijetnji, uključujući kibernetički prostor i svemir. Za svaki scenarij formulirane su preporuke za različite kategorije dionika.

Bez obzira na to koji se scenarij ostvari, donositelji odluka trebali bi graditi fleksibilne institucionalne strukture koje omogućuju koordinirano djelovanje na nacionalnoj i europskoj razini, uz osiguravanje transparentnosti i poštovanja demokratskih vrijednosti u donošenju odluka u području obrane, navodi se u izvješću.

Europske tvrtke trebale bi ulagati u prilagodljive sustave, identificirati ovisnosti o stranim dobavljačima i razmotriti širenje u područjima kao što su proizvodnja dronova, sigurne komunikacije ili sustavi za ciljanje temeljeni na umjetnoj inteligenciji. Oružane snage, s druge strane, moraju se dodatno pripremiti za hibridne prijetnje.

„Hrvatska obrambena industrija nalazi se u povoljnom položaju za korištenje europskih financijskih i razvojnih instrumenata namijenjenih jačanju obrambenih sposobnosti i industrijske baze Europske unije. Uz sredstva Europskog obrambenog fonda, hrvatskim su poduzećima dostupni programi EDIRPA, ASAP i EDIP, dok država može koristiti i instrument SAFE za financiranje prioritetnih obrambenih projekata. Potporu dodatno osiguravaju Europska investicijska banka i program InvestEU, čime se otvara prostor za ulaganja u proizvodne kapacitete, istraživanje, razvoj i međunarodnu suradnju.“, nastavlja Schmidt.

Izvješće se temelji na složenoj metodologiji modeliranja scenarija koja uključuje opsežan proces intervjua sa stručnjacima iz obrambenog i javnog sektora, kao i analizu 90 društvenih, tehnoloških, gospodarskih, okolišnih i političkih čimbenika utjecaja.

Natrag

Za komentiranje morate biti prijavljeni!