Čak 125 milijuna građana EU je na rubu energetskog siromaštva, najviše žene

Foto: zgradonačelnik.hr

U prepunoj dvorani Kuće Europe, gdje se tražila sjedalica više, u ponedjeljak, 6. ožujka, održana je konferencija Nevidljivo lice energetskog siromaštva – ženska perspektiva koju je organizirao Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj u suradnji s portalom ZGRADOnačelnik.hr. Na konferenciji su brojni predavači i panelisti dali konkretne informacije ali i prijedloge rješenja o sve većem problemu - energetskom siromaštvu.

S obzirom na Međunarodni dan žena, danas - 8. ožujka, ovu se temu stavilo prvenstveno u žensku perspektivu jer su žene, zbog svog položaja u društvu, u većem riziku od energetskog siromaštva.

Svi znamo da cijene energenata rastu već godinama, a situacija u Ukrajini dodatno je pridonijela energetskoj krizi, što je dovelo do najviše stope inflacije u posljednjih nekoliko desetljeća. Energetsko siromaštvo postalo je velik problem u mnogim dijelovima Europe, budući da se brojna kućanstva bore s podmirivanjem sve većih troškova energije. Prema istraživanju Eurobarometra, rastući troškovi života najveća su briga za 91 posto građana Hrvatske.

Energetsko siromaštvo u Europi

Energetsko siromaštvo je, prema definiciji Europske komisije, situacija u kojoj kućanstvo nema pristup temeljnim energetskim uslugama, a neki od pokazatelja je nemogućnost podmirivanja mjesečnih računa za energiju i adekvatnog zagrijavanja doma.

Na samom početku, već u pozdravnom govoru, voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Violeta Simeonova Staničić prezentirala je neke vrlo poražavajuće podatke, pogotovo ako se uzme u obzir perspektiva žene.

Europska unija suočava se s rastućim izazovom energetskog siromaštva. Prema procjenama 125 milijuna građanki i građana Europske unije izloženo je energetskom siromaštvu ili je u riziku da to postane. Aktualna kriza ima ogroman učinak na određene demografske skupine, uključujući žene. Negativno utječe na ekonomsku i društvenu uključenost žena, njihovo zdravlje, na rizik od obiteljskog nasilja i na njihova temeljna prava. Od najugroženijih žena, studije pokazuju da samohrane majke imaju veću vjerojatnost da će se više boriti s plaćanjem računa nego što je to u slučaju muškaraca.

Žene za jednaki rad, odnosno posao, primaju prosječno 13 posto niže plaće, a čak 30 posto niže mirovine nego muškarci.

Europski parlament (EP) je 2022. godine donio rezoluciju o siromaštvu žena u Europi kojom poziva Uniju i države članice da zaštite žene koje žive u energetskom siromaštvu pružanjem koordiniranog odgovora, te da se kućanstvima s niskim dohotkom, a posebno starijim ženama i samohranim majkama mora zajamčiti pristup cjenovno pristupačnim komunalnim uslugama. Tijekom proteklih godina EP poduzeo je niz koraka u cilju ublažavanja energetskog siromaštva kako bi građani imali na raspolaganju pristupačnu i pouzdanu energiju, primjerice usvajanje paketa Fit for 55. Paket se sastoji od niza inicijativa kojima se, među ostalim, nastoji osigurati poštena i socijalno pravedna zelena tranzicija.

Socijalni fond za klimatsku politiku pomoći će onima koji su najizloženiji energetskom siromaštvu. Također, učinjen je veliki korak prema uklanjanju razlike u plaćama na temelju spola. Vijeće i EP nedavno su postigli dogovor o pravilima u transparentnosti plaća, čime se radnicama i radnicima omogućuje da ostvare svoje pravo na jednake plaće za jednaki trud.

Energetsko siromaštvo u Hrvatskoj

Pregled stanja energetskog siromaštva u Hrvatskoj prezentirala je Miljenka Kuhar, izvršna direktorica Društva za oblikovanje održivog razvoja (DOOR).

Naime, DOOR se već 15 godina bavi temom energetskog siromaštva. Jedna od definicija energetskog siromaštva je da ono nastaje kada kućanstvo ne može osigurati minimalnu razinu potrošnje energije potrebne za zadovoljenje osnovnih potreba i učinkovito sudjelovanje u društvu. Naime, vrlo često se događa da upravo kućanstva koja su u riziku ili jesu energetski siromašna nemaju jednake mogućnosti i prilike sudjelovati u društvu kao i kućanstva koja to nisu.

To je poseban oblik materijalne deprivacije s eksplicitnom rodnom dimenzijom i dokazanim utjecajima na fizičko i mentalno zdravlje. Kroz cijeli niz istraživanja koja smo radili i projekata na kojima smo sudjelovali vidjeli smo da energetsko siromaštvo posebno pogađa žene, odnosno ima naglašenu rodnu dimenziju, posebno pogađa osobe u kućanstvima i djeluje vrlo porazno na njihovo fizičko i mentalno zdravlje.

Energetsko siromaštvo treba promatrati s više aspekata:

demografski aspekt - broj, dob i rod članova kućanstva financijski aspekt - niski prihodi, visokih troškovi energije zdravstveni aspekt - fizički i mentalni energetski aspekt - sustav grijanja, izolacija, vlaga, plijesan, propuh, energetske potrebe - grijanje, hlađenje, kuhanje, rasvjeta

Svi ovi faktori utječu na to hoće li kućanstvo biti u riziku ili zaista biti energetski siromašno.

Kroz cijeli niz različitih projekata napravljen je 21 pokazatelj energetskog siromaštva od čega su četiri primarna. Ovdje su navedeni pokazatelji za Hrvatsku kako su navedeni u Energetskom atlasu:

Visok udio rashoda za energente u odnosu na prihod - udio kućanstva 12 posto Niski apsolutni rashod za energiju- udio kućanstva 7,5 posto Kašnjenje s plaćanjem računa za energiju - udio populacije 16,6 posto Nemogućnost održavanja doma adekvatno toplim - udio populacije 5,7 posto

Rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti u 2021. godini na razini Europske unije je bio veći za žene nego za muškarce. U Hrvatskoj je 2021. godine 20,9 posto građana živjelo u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, a 7,8 posto osoba živi u kućanstvima koja vrlo teško spajaju kraj s krajem. Podaci jesu nešto niži no što su bili za 2019. godinu, međutim oni variraju s godinama i ovisno o tome kada se upitnik provodi.

Zanimljivo je da 46,5 posto osoba živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava, odnosno žive u kućanstvima koja imaju medijalni prihod koji je manji od 2750 kuna (365 eura).

Kada govorimo o energetskom siromaštvu i rodnoj perspektivi, bitno je naglasiti da se žene u odnosu na muškarce razlikuju po nekim fiziološkim, ekonomskim i društvenim dimenzijama.

Fiziološka dimenzija - žene su biološki osjetljivije na toplinu i hladnoću i zbog toga su i zdravstveno osjetljivije ako žive u kućanstvu koja ne mogu adekvatno održavati temperaturu doma tijekom zime, što posljedično uzrokuje niz kardiovaskularnih i drugih bolesti. Ekonomska dimenzija - žene i dalje imaju značajno niže prihode nego muškarci i za plaćeni rad, a da ne govorimo o radu koji nije plaćen jer žene i dalje se suočavaju s velikim udjelom neplaćenog rada i skrbi. Društvena dimenzija - vrlo često kućanstva koja su u riziku ili su energetski siromašna isključena su iz društvene dimenzije. Žene su vrlo često odgovorne za potrošnju, ali nemaju mogućnost odlučivanja o nekim pitanjima vezanim za energetsku opskrbu svojih kućanstava i budu isključenije upravo zbog toga što u velikom broju slučajeva ih se doživljava kao kućanice, odnosno rade taj neplaćeni rad.

DOOR je radio cijeli niz istraživanja. Napravljeno je, između ostalog, istraživanje za Zadarsku županiju u sklopu projekta EmpowreMed koji se bavio pitanjem rodne dimenzije i pokušalo se vidjeti kolika je zapravo rodna (ne)ravnopravnost u području energetskog siromaštva. Od ukupno 200 ispitanika obuhvaćenih anketnim upitnikom, 71 posto su činile žene, a 29 posto muškarci.

Iz prikupljenih podataka polovina ispitanica je imala završenu samo osnovnu školu, a petina uzorka nema završenu ni osnovnu školu. Od svih identificiranih obrazovnih razina, najveći pojedinačni udio (40 posto) čine ispitanici sa završenom trogodišnjom ili četverogodišnjom školom.Među ispitanicima su prevladavali umirovljenice i nezaposlene osobe te samačka kućanstva. Ispitanice najčešće žive u obiteljskim kućama, čiji su vlasnici.

Više od polovine ispitanika (54,7 posto) primalo je manje od 265 eura (2000 kuna) mjesečno, što je ujedno i medijalni iznos uzorka čija maksimalna vrijednost iznosi 862 eura (6500 kuna). Problemi s kojima se najčešće susreću su propuh kroz vrata ili prozore, vlažni zidovi, podovi i/ili temelji i trulež u okvirima prozora, vrata ili u podovima, a tek 7,5 posto je poduzelo neke od mjera energetske učinkovitosti i to iz vlastitih sredstava, a ne uz pomoć sufinanciranja. Za grijanje većina ispitanika koristi peć na drvai pritom više od 80 posto njih grije samo pojedine sobe, a ne cijelu kuću.

Prijedlog i preporuke DOOR-a što bi se moglo i trebalo učiniti da bi se ublažilo i spriječilo energetsko siromaštvo:

podizanje svijesti o rodnim i intersekcionalnim aspektima energetskog siromaštva prikupljanje podataka razvrstanih po rodu te s uključenom intersekcionalnom perspektivom uvrštavanje rodne dimenzije među indikatore energetskog siromaštva prioritiziranje žena u obrazovanju i poslovima povezanim s EE i OIE

Pogledajte cijelu prezentaciju Miljenke Kuhar

Zaključak

Bez zajedničkog djelovanja na svim razinama EU, od politike do samih građana, neće se puno toga promijeniti. Energetsko siromaštvo se može puno ublažiti konkretnom energetskom tranzicijom. O tome što je energetska tranzicija i kako ona utječe na sprječavanje energetskog siromaštva, riječi je bilo na panelima u sklopu konferencije, o čemu ćete moći čitati u sljedećim tekstovima.

Videozapis rasprave dostupan je na Facebook stranici Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

Natrag

Za komentiranje morate biti prijavljeni!