Grad Zagreb postao dio Europske mreže gradova bez droga

Foto: ŠA

Zagreb, 9. srpnja 2019. – Grad Zagreb danas je potpisom rezolucije u palači Dverce postao dio Europske mreže gradova bez droge te se obavezao odbaciti sve zahtjeve za legalizacijom droga, sustavno promicati programe prevencije protiv droga, raditi na liječenju i savjetovanju ovisnika o drogama te raditi na suzbijanju bilo kakve zloupotrebe droga. Rezoluciju su potpisali gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić i predsjednik Europske mreže gradova bez droga Viggo Lutcherath.

Europska mreža gradova bez droga (ECAD) osnovana je 1994. godine na inicijativu grada Stockholma te predstavlja vodeću europsku mrežu organizacija gradova koji promiču Europu bez droga i predstavljaju milijune europskih građana. ECAD okuplja 265 gradova u 30 europskih zemalja i podržava postojeće konvencije Ujedinjenih naroda o drogama koje se protive legalizaciji i potiču jačanje nacionalne i međunarodne suradnje u borbi protiv droge.

„Droge su neprekidno rastuća, višestruka prijetnja našim društvima. Upravo je zato nužna koordinacija na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini kako bi se problem što učinkovitije rješavao. Novi zakonski okviri kada je riječ o novim psihoaktivnim tvarima te pojačana suradnja s međunarodnim partnerima donose vidljive rezultate pa će tako i članstvo Grada Zagreba u Europskoj mreži gradova bez droge unaprijediti borbu protiv ovog rastućeg problema. Otprilike 96 milijuna odraslih u Europi probalo je neku vrstu ilegalnih droga tijekom života, a procjenjuje se da godišnje 1,2 milijuna ljudi započinje liječenje od ovisnosti, što nas dodatno tjera na sustavno rješavanje ovog problema i ulaganje u programe prevencije“, naglasio je Ivan Ćelić, dr. med., predsjednik Povjerenstva Grada Zagreba za prevenciju i suzbijanje zlouporabe droga i drugih oblika ovisnosti.

Grad Zagreb u suradnji s Institutom Ruđer Bošković proveo je analizu urinarnih biomarkera ilegalnih droga u otpadnim vodama Grada Zagreba 2009. i 2014. godine. Analizom je obuhvaćeno 13 kemijskih tvari – urinarnih biomarkera koji se iz organizma izlučuju nakon konzumacije neke od 6 tipova odabranih ilegalnih droga (heroin, kokain, amfetamin, ecstasy, metamfetamin i kanabis) i 2 terapeutska opioida (metadon i kodein). Uspoređujući rezultate dobivene 2009. i rezultate dobivene 2014. g., uočen je značajan porast potrošnje amfetamina, ecstasyja i kanabisa. Prosječna potrošnja amfetamina u 2014. g. porasla je za devet puta u odnosnu na referentnu 2009. g., a ecstasyja u istom razdoblju za osam puta. U navedenom razdoblju uočen je i trostruki porast potrošnje kanabisa te statistički značajan porast u konzumaciji stimulativnih droga, kokaina i ecstasyja vikendom u odnosu na radne dane, dok za heroin, marihuanu i terapeutske opioide taj trend nije uočen.

Tijekom 2018. godine provedena je nova analiza na urinarne biomarkere odabranih ilegalnih droga u okviru paneuropske studije grupe SCORE, a prikupljeni su uzorci otpadne vode grada Zagreba s ciljem usporedbe potrošnje droga u gradu Zagrebu s drugim gradovima uključenim u studiju.

„Usporedba podataka iz istraživanja provedenog 2018. godine s rezultatima iz 2017. godine ukazuje na trostruki porast stope potrošnje čistog heroina, no u istom razdoblju nije uočen značajan porast potrošnje ostalih istraživanih droga. Ipak, treba naglasiti da je tijekom posljednjih nekoliko godina uočen vrlo značajan porast stope potrošnje sintetičkih amfetaminskih droga, kokaina i kanabisa u odnosu na referentnu 2009. godinu, a taj je trend zadržan i u 2018. godini. Ova zapažanja potvrđuju važnost nastavka redovitog nadziranja urinarnih biomarkera u otpadnoj vodi kao nezamjenjiva izvora informacija o potrošnji droga u gradu Zagrebu. Rezultati takvog nadziranja važan su element u

donošenju i provedbi kvalitetnih mjera za prevenciju i suzbijanje zloporabe droga, kao i za procjenu njihove učinkovitosti“, naglasila je Ivana Portolan Pajić, dr. med., zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba i članica Povjerenstva Grada Zagreba za prevenciju i suzbijanje zlouporabe droga i drugih oblika ovisnosti.

Međunarodna iskustva i prakse Europske mreže gradova bez droga zasigurno će pomoći i Gradu Zagrebu u sustavnom rješavanju problema zloupotrebe droga te stvaranju još uspješnijih obrazovnih projekata koji će isticati važnost prevencije kao najboljeg alata u borbi protiv droga.

Natrag

Za komentiranje morate biti prijavljeni!