U Opatiji se održava 14. Hrvatski kongres o ginekološkoj endokrinologiji, humanoj reprodukciji i menopauzi i 7. Kongres Društva hrvatskih kliničkih embriologa

Vijesti

Natrag na Vijesti

U Opatiji se održava 14. Hrvatski kongres o ginekološkoj endokrinologiji, humanoj reprodukciji i menopauzi i 7. Kongres Društva hrvatskih kliničkih embriologa

Foto: pr

Održana je konferencija za medije u sklopu 14. Hrvatskog kongresa o ginekološkoj endokrinologiji, humanoj reprodukciji i menopauzi te 7. Kongresa Društva hrvatskih kliničkih embriologa. Ove godine se obilježava i 40 godina od rođenja prvog djeteta začetog izvan tjelesnom oplodnjom, što je ujedno i velik uspjeh jer je Hrvatska tada bila 7. zemlja u svijetu koja se može pohvaliti s takvim postignućem.

Jedna od ključnih tema kongresa je neplodnost, iznimno važna tema jer Hrvatsku već gotovo 30 godina možemo ubrojiti u nisko natalitetne zemlje i važno je istaknuti kako ta stopa nataliteta kontinuirano pada. Prema podacima Hrvatskog registra Ministarstva zdravstva koji prati ishode i rezultate medicinski pomognute oplodnje od 2011. do 2020 godine u Hrvatskoj je rođeno 13.641 dijete metodom in vitro fertilitizacije. Ako bi uzeli u obzir koliko je djece rođeno zahvaljujući različitim postupcima medicinskom pomognute oplodnje, možemo reći da je u Hrvatskoj rođeno više od 40.000 djece u zadnjih 40 godina. 2019. godine u Hrvatskoj je rođeno 1.783 djece zahvaljujući medicinski pomognutoj oplodnji, što je porast od 83 % u odnosu na 2011. godinu kada započinje i službeno praćenje.

"Postoji visoka i rastuća učestalost neplodnosti u svim razvijenim zemljama, što postaje ozbiljan problem. Temeljni razlozi porasta neplodnosti leže i u činjenici da žene sve više odgađaju rađanje na dob iznad 35 godina kada opada broj i kvaliteta jajnih stanica i smanjuje se reproduktivna sposobnost. Jednako tako, razlozi leži i u činjenici da zbog različitih kemijskih i okolišnih onečišćenja poput alkohola, pušenja, droga te sve većeg porasta debljine dolazi do smanjenja kvalitete spolnih stanica, posebice spermija i sve većeg porasta muške neplodnosti koja danas čini preko 50 % neplodnosti kod parova.", pojasnio je prof. dr. sc. Velimir Šimunić, specijalist ginekologije i opstetricije, uža specijalnost humana reprodukcija, Poliklinika IVF.

Danas se računa kako je 15 do 17 % parova neplodno, što znači da svaki 6. par u svijetu i u Hrvatskoj ima problema s neplodnošću. Metode pomognute oplodnje, kao što je in vitro fertilizacija (IVF) rezultirale su rađanjem oko 10 milijuna djece diljem svijeta. U Hrvatskoj djeca rođena medicinski pomognutom oplodnjom čine 5 % od ukupno rođene djece, pa tako praktički nema razreda u kojem barem jedno dijete nije rođeno uz pomoć medicine.

"Treba napomenuti, da unatoč stalnim tehnološkim poboljšanjima, metode pomognute oplodnje ne mogu u potpunosti riješiti problem neplodnosti, jer učinkovitost MPO-a također opada s dobi parova koji se odlučuju za taj postupak. Danas postoje alternativne mogućnosti, u slučaju svjesnog odgađanja rađanja – kriopohrana (zamrzavanje) vlastitih jajnih stanica i spermija za kasnije korištenje ili mogućnost korištenja donatorskih stanica.", ističe mr. sc. Dejan Liljak, klinički embriolog, predsjednik Hrvatskog društva kliničkih embriologa. Često se navodi netočna tvrdnja kako je liječenje neplodnosti u Hrvatskoj nedostupno, a nju najbolje opovrgava Europski atlas politike liječenja neplodnosti izdan 10. prosinca 2021. godine od strane Fertility Europe Foruma europskog parlamenta za seksualna i reproduktivna prava u kojem se analizirala kvaliteta zakonske regulative, dostupnost i financiranje i ulaganje države.

Hrvatska je ocijenjena "vrlo dobrim", s najvišim postotkom traženih bodova (76 %) među zemljama ocijenjenim navedenom ocjenom, a peta je na ljestvici najbolje ocijenjenih zemalja. Ispred Hrvatske su samo četiri zemlje postigle ocjenu "izvrstan" s 81 % traženih kriterija, a to su Belgija, Izrael, Nizozemska i Francuska.

"Iako su metode pomognute oplodnje u Hrvatskoj službeno prepoznate kao nezaobilazna mjera demografske politike i uvrštene su u Strategiju demografske revitalizacije Republike Hrvatske, koliko će se one koristiti ne ovisi samo o dostupnosti i ulaganjima od strane države već i informiranosti populacije o neplodnosti i načinima na koji se ona liječi, a koja u Hrvatskoj nije na visokoj razini. Do sada nisu provođene javnozdravstvene kampanje koje bi educirale mlade koji žele biti roditelji o, primjerice, posljedicama odgađanja roditeljstva, padu fertiliteta nakon 35. godine, utjecaju okolišnih čimbenika i navika na plodnost, kao i o mogućnostima koje hrvatski zakoni i medicina nude te istovremeno poticala poslodavce da, po uzoru na one sjevernoeuropske, izlaze parovima ususret te im osiguraju podršku i slobodne dane tijekom medicinskih zahvata koje ova vrsta liječenja zahtijeva", istaknula je prof. dr. sc. Dinka Pavičić Baldani, dr. med., specijalist ginekologije i opstetricije, uža specijalnost humana reprodukcija, predsjednica Hrvatskog društva za ginekološku endokrinologiju i humanu reprodukciju, KBC Zagreb. Ključni čimbenici na kojem prvenstveno treba poraditi u Republici Hrvatskoj, i to zajedničkim djelovanjem države, zdravstvenih djelatnika i udruga pacijenata su, smatraju stručnjaci, osvješćivanje problema neplodnosti, edukacija i promjena javnog mijenja.

Kongres će se odvijati od 14. do 16. rujna u Opatiji, akreditiran od strane Europske agencije za kontinuiranu medicinsku edukaciju Europskoj udruženja liječnika. Tijekom duge tradicije ovog kongresa kojeg organizira Hrvatsko društvo za ginekološku endokrinologiju i humanu reprodukciju hrvatskog liječničkog zbora održano je više od 3000 predavanja i učinjeno više od 16 000 registracija sudionika zbog čega se ovaj kongres smatra naj značajnim kongresom iz područja reproduktivne medicine u regiji.

Natrag

Komentari (0)

Za komentiranje morate biti prijavljeni!