Za trećinu novinara u Hrvatskoj ideološka orijentacija njihovih novina i odnos prema političkim akterima prepreke su u radu

Foto: dznap

Čak 62 posto novinara izjašnjava se da je ideološka orijentacija novina u kojima rade suprotna njihovoj, a 33 posto ih upozorava da je to, uz odnos prema političkim i drugim utjecajnim akterima, prepreka za njihov rad. Usto, zastrašujući udio od 86 posto novinara uočava pristranost svojih novina prema političarima i moćnicima i 76 posto ih ima problem s tim, a više od polovine novinara (52 posto) otkriva kako - prkose uređivačkoj politici svojih novina.

To su glavni rezultati istraživanja "Uklapaju li se hrvatski novinari u uređivačku politiku novina u kojima rade", provedenog na uzorku od 21 političkog novinara iz pet nacionalnih dnevnih listova, novinara i kolumnista 24sata Tomislava Klauškog. Istraživanje je financiralo Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP).

Anonimizirano istraživanje obuhvaćalo je dubinske intervjue s novinarima iz unutarnjopolitičkih rubrika pet glavnih dnevnih listova (Jutarnji list, Večernji list, Novi list, Slobodna Dalmacija i 24 sata).

"Iz odgovora novinara može se u velikom dijelu primijetiti razočaranje i njihova frustracija promjenom uređivačke politike iniciranom promjenama vlasničke strukture, kao i izraženo nezadovoljstvo činjenicom da redakcije često podilaze komercijalnim interesima, stavljajući ideologiju u drugi plan. Ta promjena često se povezuje s naglašenom pristranošću prema vlasti, a pri tome se uglavnom misli na HDZ. Za neke novine, profit je postao njihova ideologija. Zabrinjavajuće zvuče ocjene dijela novinara kako uređivačka politika više nije uopće prepoznatljiva, kako novine uopće nisu ideološki profilirane, već se njihova politika svodi na "besprizorno udvaraštvo svima koji imaju moć". To je nešto nad čime se moraju zamisliti vlasnici i urednici novina", komentira autor istraživanja Tomislav Klauški.

Lajtmotiv istraživanja je bila i činjenica da su novine – više od drugih medija – prožete autorskim formama, člancima, analizama, intervjuima i komentarima. To ih čini politički relevantnima, ali i prepoznatljivima na tržištu i među čitateljima. U tome veliku ulogu igraju upravo politički reporteri, komentatori i kolumnisti. Zbog toga je uklapanje novinara u uređivačku politiku, u ideološki profil novina (pod uvjetom da on uopće više postoji), kao i sloboda u praćenju političkih aktera, naročito vlasti, iznimno bitna pa i presudna komponenta u njihovu radu.

Prema istraživanju, 38 posto ispitanika ocijenilo je da je uređivačka politika novina više ili manje "bliska" njihovoj orijentaciji, 33 posto ispitanika ocijenilo je kako je ona suprotna, dok je 29 posto ispitanika izjavilo da uređivačka politika novina u kojima rade "ne postoji" ili da ona jednostavno ne može biti opisana.

U istraživanju se uočava da novinari u većini slučajeva zagovaraju kritički pristup prema bilo kojoj političkoj opciji i poštovanje profesionalnih standarda. Ako toga nema, osjećaju se zakinutima u svom radu, ograničenima i sputanima u obavljanju novinarskog posla. Također, navode kako otpor takvim uredničkim politikama "uključuje i statusne, financijske i svake druge degradacije u slučaju neuklapanja u zadani okvir" te se "minimalizira vrijednost i značaj tema koje obrađuju" te "zanemaruje utjecaj koji bi neke teme trebale imati na društvo". Otpor ne ide samo prema urednicima, nego i prema kolegama koji pristaju raditi pristrane tekstove te jedna novinarka svjedoči kako je na novinarskom kolegiju kolegi kojeg inače cijeni rekla "da joj je njegov tekst izazvao laksativni učinak".

"No, to istodobno znači da novine trpe zbog takve situacije, novinari nemaju autonomiju u radu, čitatelji ne dobivaju punu informaciju niti potpunu sliku o događajima na političkoj sceni, već se preko urednika i odabranih novinara plasiraju posebno selektirani materijali i viđenje događaja. Ako se novinari ne osjećaju slobodnima, ne mogu biti ni kreativni, a to onda ostavlja trag na ukupni sadržaj lista i kvalitetu sadržaja", kaže Klauški.

Ističe da, više nego u drugim medijima i novinarskim formama, političko novinarstvo u tiskanim medijima ulazi u dubinu problema, njeguje autorski stil i kritički pristup, zbog čega do izražaja više dolaze stavovi novinara, njihova osobnost, pa i njihova profesionalna reputacija koju ne žele žrtvovati za uređivačku politiku s kojom se ne slažu. Stoga odbijaju zadatke, prijete otkazom, prkose i prosvjeduju, a mnogi pokušavaju manevrirati u potrazi za prostorom za slobodno izražavanje, pisanje, analiziranje i komentiranje.

"U poraznim rezultatima ovog istraživanja leži i jedan od odgovora zašto tiskano novinarstvo, neovisno o trendovima "digitalizacije" čiji sadržaj postaje objavom na webu, gubi povjerenje i publiku. Istodobno daje pozadinu i za drugo istraživanje koje je DZNAP financirao, koje je pokazalo da je više od polovine novinara u burnoutu. Nisu ovo porazni podaci samo za novinarstvo i medijsku branšu, nego i za cijelo hrvatsko društvo i za slobodu govora", poručuje predsjednica DZNAP-a Valentina Wiesner te dodaje da DZNAP financiranjem istraživanja koja pokazuju gdje je danas autorstvo i novinarstvo pokušava činjeničnom argumentacijom detektirati i javno ukazati na probleme kako bi novinarstvo zadržalo narušeni dignitet, a autori dobili zaštitu zajamčenu Ustavom.

U zaključku autor istraživanja navodi da novinari u odnosu prema uređivačkoj politici traže i odgovornost prema publici, a ne samo prema politici i specijalnim interesima te žele sačuvati profesionalnu autonomiju i vlastitu vjerodostojnost, a ne pisati po nalogu ili ukusima urednika, vlasnika, politike i oglašivača.

"Mnogo se govori o krizi novinarstva, o padu naklade tiskanih medija i gubitku publike novina. Ako je to sve točno, onda ovo istraživanje daje uvid u jedan od ključnih razloga zbog čega do toga zapravo dolazi. Barem jedan od razloga na koje redakcije mogu imati utjecaj. Nezadovoljstvo dolazi i iz novina, ne samo od publike i čitatelja", zaključuje Klauški.

DZNAP je u siječnju 2022. objavio Poziv za prijavu projekata za poticanje novinarskih autorskih prava u Hrvatskoj. Autorima projekata na raspolaganje je stavljeno ukupno 100 tisuća kuna, a pojedinačni projekti financiraju se u iznosu od tri do 20 tisuća kuna.Natječaj se financira iz DZNAP-ova Fonda za poticanje novinarskog autorskog stvaralaštva pretežno nekomercijalne naravi.

Cijelo je istraživanje dostupno na POVEZNICI

Natrag

Za komentiranje morate biti prijavljeni!