Većina ispitanika spremna na preseljenje, ali jedino radi posla u struci

Foto:

Mnogi ispitanici tvrde kako su spremni odseliti u potrazi za (novim) poslom. No, koliko su uistinu spremni na preseljenje radi posla i koji ih razlozi motiviraju da posao traže u inozemstvu, istražio je MojPosao putem servisa MojaPlaća na preko 4.400 ispitanika. Istraživanje je provedeno u 11 zemalja Europe (Hrvatska, Latvija, Mađarska, Litva, Estonija, Poljska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Češka i Slovačka) na ukupno 35.000 ispitanika.

Spremnost na preseljenje najveća među mladima do 25 godina

Čak 77% ispitanika spremno je na preseljenje izvan Hrvatske zbog (novog) posla. Uz nas, na preseljenje su najspremniji ispitanici iz susjedstva (Srbija 82% te Bosna i Hercegovina 79%), dok su u najmanjoj mjeri na preseljenje spremni ispitanici iz baltičkih zemalja (Estonija 62%, Latvija 62% te Litva 64%).

Muškarci su u većoj mjeri spremni na preseljenje (81%) od žena (73%). Na preseljenje su najspremniji mlađi ispitanici: 80% ispitanika mlađih od 25 godina; 79% ispitanika u dobi od 25 do 34 godine, 73% u dobi od 35 do 44 te 71% ispitanika u dobi od 45 do 55 godina. U najmanjoj su mjeri na preseljenje spremni ispitanici stariji od 55 godina (58%).

Od ispitanika koji su spremni na preseljenje, njih većina (69%) to je spremna učiniti na period duži od godine dana, dok ih je petina (21%) spremna na preseljenje na nekoliko mjeseci. Na period od nekoliko tjedana na preseljenje je spremno 10% ispitanika.

57% ispitanika koji su spremni na preseljenje, u inozemstvu bi pristali jedino na posao u struci, dok bi ih 43% prihvatilo bilo kakav posao. Ispitanici iz Hrvatske, baš kao i oni iz Srbije (43%) te Bosne i Hercegovine (48%) u većoj su mjeri spremni na bilo kakav posao nego ispitanici iz drugih zemalja. Tako bi na primjer svega 27% Poljaka, 25% Estonaca, 32% Litvanaca i Latvijaca pristalo na bilo kakav posao u inozemstvu.

Plaća i karijera glavni su poticaji za preseljenje

Glavni poticaj za preseljenje hrvatskim ispitanicima je viša plaća (69%). Ispitanike bi na preseljenje potaknula i bolja mogućnost za razvoj karijere (38%), mogućnost da povedu obitelj (34%) te stjecanje novih vještina i iskustava (27%). Pomoć poslodavca oko preseljenja potakla bi svega 11% ispitanika.

Visina plaće je veći poticaj za preseljenje muškarcima (72%) nego ženama (65%), iako je upravo ovaj poticaj na prvom mjestu kod oba spola. Muškarce više od žena potiču i mogućnosti razvoja karijere (39% muškaraca i 37% žena) te stjecanje novih vještina i iskustava (29% muškaraca i 24% žena). S druge strane ženama je nešto veći poticaj nego muškarcima mogućnost da povedu obitelj (36% žena i 32% muškaraca).

Od preseljenja bi najviše ispitanika odbila dugotrajna odvojenost od obitelji i prijatelja (51%). Komunikacija na stranom jeziku predstavlja prepreku za 24% ispitanika, a briga oko toga da će biti „stranac“ na poslu, njih 21%. Petina ispitanika (20%) smatra kako će biti tjeskobna u novom okruženju. Ispitanike u najmanjoj mjeri brinu česta putovanja (5%) te zdravstvena njega u inozemstvu (10%).

Raste broj oglasa za poslove u inozemstvu

Na MojPosao portalu u 2016. godini bilo je objavljeno preko 1.100 oglasa za inozemstvo, što je 14% više nego u prethodnoj godini. Najviše oglasa objavljeno je za rad u Njemačkoj, zatim Češkoj, Austriji i Sloveniji.

Najviše oglasa za inozemstvo (29%) odnosilo se na zanimanja iz područja Instalacija, održavanja i popravaka, a 19% iz Proizvodnje i zanatskih usluga, dok je 15% oglasa bilo u kategoriji Elektrotehnika. Najtraženija zanimanja u inozemstvu bila su električar, programer te elektroinstalater.

U 38% oglasa tražila se srednja stručna sprema, u 17% visoka. U najvećem broju oglasa stručna sprema nije bila bitna (41%).

Natrag

Za komentiranje morate biti prijavljeni!